INTERCETOVI DANI OTVORENIH VRATA: Predstavljanje i testiranje najnovijih tehnologija u Šenčuru
Slovenski Intercet od 24. do 26. studenog organizira Dane otvorenih vrata pod motom „Četiri ubrzanja drvne industrije“. U svom prodajno-izložbenom salonu u Šenčuru kod Kranja tijekom tri dana će predstaviti najnovija hardverska i softverska rješenja za drvnu industriju kroz testiranja i stručna predavanja.
Koja su najnovija rješenja u području prerade masivnog drva, automatizacije proizvodnje i optimizacije učinkovitosti, preciznosti i produktivnosti drva? Kako optimizirati postojeće sustave za otprašivanje da troše znatno manje električne energije i integrirati povezane strojeve u sustav pametne tvornice 4.0? Kako osigurati ergonomsko radno mjesto bez teških fizičkih napora, bolesti, izostanaka i troškova? Gdje početi tražiti hardverska rješenja za specijaliziranu, nestandardnu proizvodnju? – samo su neka od pitanja na koja će zainteresirani posjetitelji dobiti odgovore.
Više informacija: Dani otvorenih vrata Intercet – 24. – 26. 11. 2021. | Intercet d.o.o.
BIOENERGY EUROPE: „Cijene peleta ostale su stabilne usprkos energetskoj krizi!“
Aktualna energetska kriza s cijenama nafte i prirodnog plina ponovno je u fokus stavila pitanje ovisnosti EU-a o uvozu prirodnog plina. 2019. je stopa ovisnosti o uvozu energije EU-a iznosila 62% (u odnosu na 56% u 2000.), dok je ovisnost o uvozu plina dosegla rekordnih 89,5%. „Visok udio plina u energetskoj mješavini EU-a prenio je ekstremno povećanje cijene ove robe (povećanje od 400% od travnja 2021.) na veleprodajnu cijenu električne energije (200% godišnje povećanje)“, istaknuli su iz asocijacije Bioenergy Europe, koja se zalaže za veće korištenje biomase, odnosno bioenergije u Europi.
„Bioenergija je spremno i pristupačno rješenje za dekarbonizaciju potrošnje grijanja u stambenom i industrijskom sektoru. Cijene peleta u EU su u prosjeku 40% jeftinije od plina, a 4 puta niže od najnovijih cijena struje“, nadodaju u priopćenju. Važno je istaknuti i kako je cijena održive biomase ostala stabilna tijekom turbulentnog usporavanja covida i razdoblja gospodarskog oporavka.
„Ogromna većina (preko 95%) održive biomase koja se koristi u EU je iz lokalnog izvora, što ne samo da smanjuje energetsku ovisnost, već i doprinosi gospodarstvu EU-a, istovremeno smanjujući emisije stakleničkih plinova i pridonosi razvoju lokalnog gospodarstva. Podaci pokazuju da je biomasa u velikoj mjeri zaštićena od globalnih fluktuacija cijena robe“, istaknuli su iz asocijacije i pozvali čelna tijela EU-a na uspostavu stabilnog regulatornog okvira koji će omogućiti dekarbonizaciju, poticanje energetske neovisnosti i smanjenje energetskog siromaštva.
AMSTERDAM SE OKREĆE GRADNJI DRVOM: Sve nove zgrade morat će imati minimalan udio drva od 20%
Grad Amsterdam odredio je da 20 posto svih novih stambenih projekata u nizozemskoj prijestolnici mora biti izgrađeno od drva ili drugih biobaziranih materijala, počevši od 2025. godine. Sporazum, koji je nazvan Green Deal Timber Construction, potpisale su sve 32 općine u metropolitanskoj regiji Amsterdama, a glavni cilj je pomoći nizozemskoj prijestolnici da ispuni svoj cilj “klimatske neutralnosti”, odnosno nulte emisije stakleničkih plinova, do 2050. godine.
Kao alternativa drvenoj gradnji, sporazum također dopušta da se nove građevine grade i s drugim biobaziranim materijalima, kao što su konoplja ili pluto. Kako bi se ispunio sporazum i kvalificirala se kao drvena zgrada, samostojeća kuća morala bi biti izgrađena s najmanje 80 posto drva ili materijala na biobaziranim materijalima. Za višekatnice do 10 katova to je smanjeno na 65 posto, dok višekatnice iznad 10 katova moraju sadržavati najmanje 50 posto.
Očekuje se da će ovaj potez smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u gradu za približno 220.000 tona godišnje. To je jednako prosječnoj emisiji 22.000 domova, navodi se. Globalno gledano, izgrađeni okoliš trenutno je odgovoran za oko 40 posto svih emisija stakleničkih plinova.
Amsterdam nije jedini grad koji je uveo zakone koji potiču korištenje biomaterijala. U New Yorku je gradsko vijeće odobrilo korištenje masivnog drveta za gradnju zgrada do 25,9 metara visine.
Francuska vlada se 2020. složila da sve nove javne zgrade u zemlji moraju biti izgrađene od najmanje 50 posto drva ili drugih prirodnih materijala do 2022. godine.
SLOVENSKO ISTRAŽIVANJE: Kako se šume obnavljaju nakon nedavnih katastrofa?
Grupa istraživača s Odsjeka za šumarstvo i obnovljive šumske resurse Sveučilišta u Ljubljani provela je istraživanje o oporavku smrekovih šuma nakon ledenih oluja, napada potkornjaka i vjetroloma u Sloveniji. Naime, brojne smrekove šume diljem Europe proteklih su godina bile pogođene različitim prirodnim nepogodama, a s obzirom na klimatske promjene, takvi bi poremećaji mogli biti znatno češći u budućnosti. Zato se ovo istraživanje usredotočilo na pitanja oporavka mješovitih šuma s različitim udjelima smreke nakon ledenih oluja, napada potkornjaka i vjetroloma, ali i karakteristike regeneracije koje su korisne za procjenu oporavka te utjecaja gospodarenja šumama na proces obnove.
U studiji slučaja Logatec, ledeno nevrijeme 2014. godine ozbiljno je oštetilo mješovitu šumu s udjelom smreke od ispod 20% pa sve do smrekove monokulture. Nakon oluje, uslijedio je napad potkornjaka, a cilj je bio istražiti kako različiti udjeli smreke u sastojini utječu na proces oporavka nakon prirodnih poremećaja. Preliminarni rezultati pokazali su kako ukupna gustoća pada s većom jačinom poremećaja, ali i većom prisutnošću smreke prije poremećaja. Istovremeno, strukturna raznolikost sastojina koje se obnavljaju obično je slična nakon poremećaja nižeg i srednjeg intenziteta, dok je konzistentno niža nakon jačih poremećaja.
Istražujući oporavak nakon vjetroloma 2008., istraživači su promatrali tri sastojine – planinsku šumu bukve i jele, submontansku bukovu šumu i čistu smrekovu šumu. Poseban fokus stavljen je na usporedbu rezultata između sastojina prepuštenih prirodnoj regeneraciji u odnosu na one gdje se odvijala sadnja, a cilj je bio i ustanoviti kako se gustoća regeneracije i pokretači oporavka mijenjaju tijekom vremena. Preliminarni rezultati pokazali su da prosječna gustoća regeneracije ima tendenciju konvergiranja nakon 11 godina, ali i da je varijabilnost veća u područjima koja su prepuštena prirodnoj obnovi. Također, u većini slučajeva, sastav šuma bio je drugačiji u odnosu na onaj prije poremećaja. Prisutnost smreke je zadržana samo djelomično, a njen udio posebno je smanjen u sastojinama u kojima se odvijala prirodna obnova. Istraživanje je tako pokazalo kako je sadnja nakon poremećaja preporučljiva za privatne šume na visokim nadmorskim visinama gdje je regeneracija bila oskudnija i trpjela konkurenciju drugog bilja.
Istraživanje su proveli Matteo Cerioni, Gal Fidej, Jurij Diaci, Matija Klopčič i Thomas Andrew Nagel.
VRIJEME JE ZA DRVO!: CEI-Bois pozvao svjetske čelnike na veću upotrebu drva
Europska konfederacija drvne industrije CEI-Bois i sektorski partneri izdali su manifest „Time for Timber“ s ciljem skretanja pozornosti svjetskih čelnika na važnu ulogu drva u smanjenju emisija CO2, a što je ujedno i glavna tema COP26 konferencije u Glasgowu. Manifest poziva na veću upotrebu drva u pokušaju smanjenja negativnog utjecaja klimatske krize i naglašava kako je drvo jedini održivi strukturni materijal koji može omogućiti značajnu dekarbonizaciju izgrađenog okruženja.
Drvo je prirodno obnovljiv materijal koji, naglašavaju, sekvestrira ugljik u šumama tijekom rasta drveća, pohranjuje ugljik u posječenim drvenim proizvodima i kvalitetna je zamjena materijalima kao što su čelik, beton i plastika. Istovremeno, potiče održivo gospodarenje šumama koje vodi do većeg rasta te doprinosu kružnom gospodarstvu jer se proizvodi od drva mogu ponovno koristiti, reciklirati i oporaviti.
„Primarna svrha manifesta je prenijeti onima koji sudjeluju na COP26 u Glasgowu da je drvo ključni materijal koji može dekarbonizirati izgrađeno okruženje i brzo i u velikim razmjerima“, kazao je Paul Brannen, voditelj odnosa s javnošću u CEI-Boisu.
PRILIKA ZA BOLJU POZICIJU DRVA I ŠUMA U NOVIM POLITIKAMA: COP26 ističe novu ulogu drva u globalnoj dekarbonizaciji?
Dvodnevni skup u Rovinju poslužit će za raspravu o aktualnim sektorskim temama, pitanjima i izazovima, a ali i za predstavljanje primjera dobre prakse, kao i formulaciju zaključaka i zajedničkih preporuka za nadležne institucije.
Neke od glavnih tema bit će Green deal i bioekonomija, promocija drva, tržišni trendovi, mobilizacija biomase, drvo u gradnji, certificiranje, proizvodnja namještaja, zaštita šuma, obrazovanje i razvojno-istraživački centri te aktualni natječaji, EU projekti, a fokus će biti i na zaključcima iz Glasgowa gdje završava iznimno važna COP26 konferencija.
Kako svjetski čelnici vide funkciju drva u dekarbonizaciji i borbi protiv klimatskih promjena? Koje su nove prilike pred cijelim na šumi baziranim sektorom? Može li drvo dobiti status ključnog materijala CO2 neutralne budućnosti? – samo su neka od ključnih pitanja o kojima će se također raspravljati u Rovinju.
TRI TJEDNA DO ADRIATIC WOOD DAYS KONFERENCIJE: Rovinj je domaćin skupa o šumarstvu, preradi drva, inovacijama i EU politikama!
Šesto po redu izdanje Adriatic Wood Days konferencije, jedne od vodećih međunarodnih konferencija o na šumi baziranim industrijama i pratećim EU politikama, održat će se 2. i 3. prosinca u Rovinju (hotel Eden).
Tradicionalni skup iz godine u godinu okuplja sudionike iz cijele regije, ali i Europe, s glavnim ciljem pronalaska novih modela za daljnji razvoj sektora i naglašavanja ekološkog i društveno-gospodarskog potencijala prerade drva, posebice u ruralnim područjima.
Šumarstvo i prerada drva se sve više, posebice u kontekstu konferencije u Glasgowu doživljavaju kao cjelovit, jedinstven i integrirani sektor velikih mogućnosti, a novi zamah njegovom razvoju i daljnjem pozicioniranju daju i nove zelene EU politike.
Upravo zato, AWD će poslužiti kao platforma povezivanja vodećih stručnjaka iz gospodarstva, znanosti, politike i medija, koji će tijekom dva dana analizirati aktualno stanje i tražiti optimalna rješenja za unaprjeđenje prilika u cijelom na šumi baziranom sektoru.
ŠTO DONOSI 2021? Pomiješani su optimizam i oprez!
Posljednjih devet mjeseci pripadaju među najgora i najneizvjesnija razdoblja u našim životima i karijerama. Uslijed koronakrize došlo je do pojave ozbiljnih zastoja na globalnom i lokalnom tržištu te se u prvoj polovici godine osjećala značajna statistička stagnacija i otežano poslovanje većine tvrtki, što zbog potpunog zastoja ili zbog značajnog usporavanja na glavnim tržištima. Mnoge drvoprerađivačke tvrtke su zabilježile smanjenje proizvodnje kroz posljednjih 7-8 mjeseci, iako na kraju godine taj pad ne izgleda katastrofalno i prosječno se kreće na razini od oko -10% (prerada drva oko -7% te namještaj oko -15%).
Pogoni na prodaju
Unatoč opisanim teškoćama, hrvatske drvoprerađivačke tvrtke su zadržale zavidnu razinu optimizma i spremaju niz tržišnih strategija za prevladavanje posljedica krize. Jedini vidljivi element složenog kriznog okruženja i velike doze neizvjesnosti je intenzivno povećanje ponude prodaje mnogih pogona, odnosno tvornica na tržištu.Analitičari pozivaju na dodatni oprez, iako sektoru treba odati priznanje za visoku razinu usvojenih poslovnih rješenja i prilagodbi u krizi, odnosno za zavidni nivo žilavosti i tržišne otpornosti.
Drugi val koronavirusa povećao pesimizam tržišta
Pogoršanje pandemijskih uvjeta tijekom studenog i prosinca je u cijeloj Europi donio dozu pesimizma i opreza u sektor drvne industrije, posebice kod trgovaca namještajem. Većina drvoprerađivača u Europskoj uniji računa s pretpostavkom pogoršanja poslovanja u sljedećih šest mjeseci, a posebno talijanske i španjolske tvrtke. Loše prognoze dolaze iz Njemačke, glavnog europskog tržišta, gdje se očekuje pad u pilanskom sektoru, industriji drvenih ploča i ambalaže te pad od 4,1% u sektoru namještaja. Analitičari očekuju kako će se te trenutne njemačke ocjene i tržišni dojam preliti na poslovanje dobavljača koji još uvijek uglavnom dolaze iz istočne Europe.
Globalno usporavanje – smanjenja cijena u SAD-u
Istovremeno, analitike u SAD-u sugeriraju kako će cijene drvnih proizvoda padati sve do svibnja 2021., a očekuje se i da će pilane smanjiti proizvodnju. To će, uz aktualnu pandemiju, zasigurno utjecati na investicije i velike projekte koji zahtijevaju veće količine drvne građe. S drugih tržišta također pristižu umjerene najave, a najveća je nepoznanica je i dalje ogromno kinesko tržište.
EU nudi priliku za sektor – Zeleni plan i Program oporavka
Europa se aktivno suočava s usporavanjem i predlaže politike oporavka s vrlo izdašnim fondovima. Europska komisija se okrenula zelenim materijalima, a to je odlična prilika za veće korištenje drva o čemu posljednjih mjeseci intenzivno govore svi europski drvoprerađivači kroz svoje asocijacije. Drvo je idealan materijal za CO2 neutralnu Europu. Primjerice, EU nalaže kako građevine trebaju dovesti do smanjenja emisija ugljikovog dioksida, a pošto drvo smanjuje CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, razvidno je kako bi uskoro u EU, upravo objekti izgrađeni od drva trebali biti u velikoj prednosti u odnosu na građevine izgrađene od betona ili drugih materijala. Razvidno je kako upravo članstvo u EU obitelji predstavlja daljnji razlog za optimizam, budući da hrvatsko gospodarstvo ima priliku sudjelovati u mjerama oporavka i kako ima nesmetani pristup unutarnjem tržištu Unije.
Brojne nepogodne prilike na tržištu uzrokovale su otkazivanje brojnih događanja, među kojima je i konferencija Adriatic Wood Days koja se ove godine trebala održati u Rovinju, ali je iz preventivnih razloga odgođena. Konferencija bi se trebala održati početkom 2021. godine, naravno, sukladno epidemiološkim prilikama, a sve detaljnije infrmacije bit će objavljene na vrijeme.
DRVO JE BUDUĆNOST: Završena Adriatic Wood Days konferencija
Nakon tri dana završeno je peto izdanje Adriatic Wood Days konferencije u Dubrovniku. 160 sudionika iz Hrvatske, regije i inozemstva sudjelovalo je u bogatom programu u kongresnom centru hotela Sheraton. Konferencija je započela u nedjelju (1.12.) studijskom posjetom mediteranskim šumama u Konavlima, a nastavilo se u ponedjeljak i utorak (2.-3.12.) razmjenom iskustva, znanja i sektorskih inovacija kroz raznolike panel rasprave, prezentacije, radionice i diskusije.
Sudionici su raspravili brojne aktualne sektorske teme kao što su upravljanje mediteranskim šumama, trendovi na tržištu drva i biomase, jačanje sektorskih kapaciteta i vidljivost na globalnoj razini, aktualni natječaji i EU projekti, uloga klastera i mnoge druge.
Osim predstavnika sektora iz Hrvatske i regije, skupu je nazočilo i 30-ak predstavnika europske asocijacije za bioenergiju Bioenergy Europe i EPC-a (European Pellet Council) te isto toliko predstavnika europske ROSEWOOD mreže.
Bioenergija i budućnost
Iako je bioenergija sve popularnije rješenje, sektorski dionici imaju još puno posla oko tržišnog pozicioniranja i popularizacije korištenja drva kao energenta. Dobra vijest nedavno je stigla iz Europske investicijske banke koja je najavila obustavu financiranja projekata vezanih uz fosilna goriva od kraja 2021. godine, a na sektoru bioenergije je da dokaže kako je upravo drvo rješenje za dekarbonizaciju Europe. Pelet se, za razliku od promjenjivih obnovljivih rješenja, ne oslanja na solarnu energiju ili vjetar pa samim time ne ovisi o vremenskim prilikama. Dobar je pokazatelj i kako se u EU u 2018. godini proizvelo 17. mil. tona peleta što je porast od 10% u odnosu na godinu prije. Situaciju su komentirali i europski čelnici za bioenergiju iz Bioenergy Europe i Europskog vijeća za pelet. Jean-Marc Jossart, generalni tajnik Bioenergy Europe-a, naglasak je stavio na potrebne napore kako bi se energija iz drva prestala portretirati lošom u određenim nevladinim organizacijama, ali i medijima. Zaključak je kako treba aktivno raditi na kampanji popularizacije biomase, ali i koristiti snažne argumente protiv neutemeljenih napada na sektor.
Drvo kao materijal „zelene“ budućnosti
Jedna od tema bila je i gradnja drvom, koja zadnjih godina postaje sve popularnija. S obzirom na to da drvo ima puno manji ugljični otisak od uobičajenih materijala u gradnji kao što su, primjerice, beton i čelik, sve se više projektanata odlučuje upravo za drvo. Višnja Košćak, projekt menadžerica iz austrijskog Holzclustera Steiermark predstavila je nove trendove po pitanju drvne gradnje u Austriji gdje šumarstvo zapošljava čak 300.000 ljudi. Tako Austrijanci iznimno paze na svoje šume, a Košćak je istaknula kako zbog toga „svakih 40 sekundi poraste dovoljno drva za izgradnju jedne kuće.“ Nadalje, predstavila je najviše zgrade izgrađene isključivo od drva, a baš kao i na Zapadu, i Austrijanci se „natječu tko će izgraditi višu zgradu koristeći drvo.“ Istaknula je i kako je u 20 godina udio drva u građevinama porastao s 14% na 24% u 2018. godini. Najveći udio zauzimaju stambene zgrade, ali se najveći porast zapaža u gradnji javnih objekata.
Mediteranske šume i izazovi
Jedan od glavnih razloga zašto je Adriatic Wood Days konferencija smještena upravo u Dubrovniku je osvješćivanje javnosti o neiskorištenim potencijalima mediteranskih šuma. Gospodarenje šumama na specifičnom jadranskom kršu i otocima je tema o kojoj treba govoriti jer je riječ o šumama koje, iako nisu bogate drvnom zalihom, imaju neizmjernu važnost u sprečavanju erozije zemljišta i doprinosu bioraznolikosti cijelom ekosustavu. Mediteranske eko-regije su jedne od najugroženijih na planeti i mnoge od njih su pretrpjele strašnu degradaciju sječom, ispašom, uvozom egzotičnih vrsta, ali i urbanizacijom i ratarstvom, a neumoljiv problem su i požari u ljetnoj sezoni.
Klasteri i regionalni razvoj
U sklopu radne grupe Klasteri i regionalni razvoj (Strategija za dunavsku regiju) pokrenuta je inicijativa za izradu strategije za jačanje uloge klastera u dunavskoj regiji. Bez obzira na dosadašnje rezultate, akteri regionalnog razvoja još uvijek nisu iskoristili puni potencijal klastera u svrhu reindustrijalizacije regija. Strategijom bi se trebalo dati odgovore na izazove koji su zajednički klasterima u ovoj regiji, a tiču se pitanja financiranja te uključivanja klastera u strateška planiranja regionalnog razvoja. Objava strategije je planirana za listopad 2020. na godišnjem forumu Strategije za dunavsku regiju. Dodajmo još i da su sudionici istaknuli nedostatak konzistentnih nacionalnih klasterskih politika te je istaknut interes za umrežavanje na međuregionalnoj i međusektorskoj razini.
ZAPOČELA ADRIATIC WOOD DAYS KONFERENCIJA: Rasprava o sektorskim temama u Dubrovniku
U kongresnom centru hotela Sheraton u Dubrovniku održano je svečano otvorenje 5. izdanja Adriatic Wood Days konferencije. Riječ je o najvećem sektorskom skupu u regiji koji služi kako bi se svi relevantni dionici iz Hrvatske i inozemstva umrežili, raspravili bitne sektorske teme, predložili rješenja za brojne izazove s kojima se drvoprerađivački sektor susreće, ali i razmijenili iskustva oko primjene sektorskih inovacija.
